The Chronicles of…

Google i Apple pod istragom
7. lipanj 2009 13:17
Stvarno je zanimljivo za pratiti kako se divlji kapitalizam fekalnog tipa valja u vlastitim izmišljotinama i vlastitim kontradikcijama. Kako se ko fol slobodno tržište pokazuje u svom dvoličnom svjetlu prepunom svega samo ne slobode tržišta. I ne, nije to stvar samo bankarskih budalaština kojima su bankarai počastili ovaj svijet već se to vidi i u puno sitnijim stvarima. Kartelni ugovori, kad se shvati bit nanošenja štete drugima i sticanje prednosti kroz dogovor su na svakom uglu i daju se prepoznati u svemu s posebnim naglaskom na one koji se najviše zaklinju u slobodno tržište i otvorenost. … daljeJutarnji

Od kad postoje kompjuteri jedna stvar se nije promijenila. Kompjuteri se kvare, hard diskovi, CD-i, DVD-i USB-ovi i sve ostalo se kvari, podaci se gube. No još jedna stvar se isto tako nije promijenila, ljudi i dalje ne paze i ne rade backupe svojih podataka i kad ih izgube… eto problema. Važna prezentacija, slike djeteta, muzika sakupljana godinama… nije važno što je, ali sigurno je da će nam nedostajati kad to izgubimo.

Naravno, postoji i backup. Sve važne podatke treba snimiti na CD/DVD no oni koji malo duže čuvaju podatke znat će da niti CD/DVD nije neka sreća za čuvanje podataka. I najbolje čuvani CD/DVD može.čak i bez nekog posebnog razloga jednostavno “krepati” i postati nečitljiv. Čak niti uz najbolju volju ponekad nemamo pojma koja je kvaliteta medija koju kupujemo, da li je možda netko uvezo seriju izuzetno loših medija ili možda samo nismo imali sreće.

Širenjem broadbanda pojavili su se i online servisi za čuvanje podataka. Redovno održavanje njihovih servera, backupi i sve ostalo relativna su garancija da se naši podaci neće izgubiti. No to je u redu ali nije baš niti jeftino. Istina, ima i besplatnih servisa koji nude pohranu (relativno) velikih količina podataka uglavnom računajući da će se prije ili kasnije pokazati da niti jedan “velika” količina nije dovoljno velika. Kako smo nekad mislili da je 100MB jako puno, danas mislimo da je 100GB poprilična količina no za par godina to sasvim lako može biti i 100 TB podataka.

http://www.123-reg.co.uk/online-storage-drive/

https://my.f-secure.com/cgi-bin/pp?page=home

No ipak, pored svih tih backupa vrlo lako se može desiti, i obično se dešava da hard disk zakaže ili USB ili već neki medij za pohranu podataka… a nismo napravili backup. I što tada napraviti? Odgovor zavisi od toga koliko su nam bitni podaci koju su bili na hard disku koji je otkazao poslušnost. Ukoliko smo spremni izdvojiti od 2.000 do 8.000 kuna možemo posao povjeriti specijaliziranoj firmi koja se bavi “oživljavanjem” umrlih hard diskova. No to nije baš malo novaca. Treba izbrojati nekoliko tisućica za možda jedan ili dva bitna dokumenta koja se nalaze na hardu. Sigurno da nam neće nedostajati operativni sistem ili program, to sve možemo ponovo instalriati ali baš tih nekoliko dokumenata nam može značiti sve.

I kako sad to organizirati? Ekipa iz Triglav osiguranja se dosjetila da se svaki kvar može osigurati. Pa ako možemo imati kasko za auto zašto ne bi mogli imati neku vrstu osiguranja za hard diskove. Ne zbog vrijednosti samog hard diska koji i nisu nešto prekupi u zadnje vrijeme nego baš zbog toga što nam se može desiti da na pokvarenom hard disku možemo imati važne dokumente. Osiguranje koje pokriva troškove spašavanja podataka sa pokvarenih hard diskova. Triglav DATA

http://www.triglav-osiguranje.hr/258/osiguranje_racunala.aspx

Uglavnom i koliko sam shvatio. Dođete do njih, oni naprave procjenu računala i hard diska. Nakon toga se napravi izračun i za nekih parsto kunića godišnje osigurate se da kad i ako vam hard disk otkaže poslušnost imate pokrivene troškove vraćanja podataka. Pa eto, koga zanima detaljnije može pročitati i ovdje…

… eh da. Hardovi se popravljaju u InfoLAB-u…

http://www.inet.hr/~infolab/data.htm

… čisto ako vam zatreba. Pa ako nemate osiguranje prebroijite nofčeke. Koliko sam skontao sama dijagnostika je za početak kojih stotinjak i još malo kunića. Onak, za dobro jutro. Uz policu vele da je za džaba ta dijagnostika. A eto… pa vi vidite.

Ne, nije šala. Najozbiljnije i za stvarno… ono… Sophos antivirus ali na Klingonskom. Nije niti neki vanjski skin ili hack. Sophos je zaključio. I klingonski kompukteri se moraju zaštitit od visrusa… naravno… stupid human virusa. Ne vjerujete? Posjetite stranice Sophosa. … daljeJutarnji

Sad je i Facebook OpenID
19. svibanj 2009 4:45
Što znači da se sada možete bez problema registrirati na Facebook sa vašim GMail accountom. U stvari možete sa Yahoo ili OpenID accountom. To ako već niste na Facebooku. A ako ste već na Facebooku možete povezati svoj GMail, Yahoo, MySpace, OpenID account sa vašim Facebook accountom i tako izbjeći da se stalno morate negdje posebno ulogiravati. Spretno za ljenčine poput mene kojima ta sva silna logiranja i ulogiravanja idu poprilično na živce. … daljeJutarnji

Društvene mreže umjesto CallCentara
15. svibanj 2009 4:40
Znam da se našim vrlim managerima po firmama uglavnom kosa diže na glavi kad se spomenu društvene mreže. Kojekakvi Tviteri, Fejsbuci, Skajpovi, Blogovi, Forumi, Čatovi i što sve ne na tom “Fuj, Internetu” koji njihove vrijedne zaposlenike samo odvraća od tupog zurenja u uredski sat dok čekaju na slijedeći brejnstorm sastanak ili kakav vrlo kreativan timbilding izlet. Ali te “tričarije” opako ulaze u poslovanje svih kompanija. No dobro, ne baš svih ali barem onih koje su prepoznale da sa svojim korisnicima ali i sa svojim zaposlenicima moraju komunicirati ne onako kako bi oni htjeli nego onako kako to žele njihovi korisnici-klijenti-kupci. Oni drugi? A oni nek se čude kamo im odlaze i zašto im odlaze do nedavno vjerni korisnici. … daljeJutarnji

Gusarska stranka…aarrrrgh
2. svibanj 2009 15:55
Iako ja i dalje tvrdim da je mijenjanje sistema iznutra uzaludan pokušaj jednak pokušaju pranja sapunom u kadi punoj gov*** to ne znači da je i apsolutno nemoguće. No bilo moguće ili nemoguće to je u stvari i jedini način da se ikad išta promijeni, makar teoretski, jednog dana. Tako i cijela ova sumanuta zbrka izazvana prebrzim promijenama koje naši (ali i svjetski) zakonodavci ne mogu ne mogu pohvatati jer su prestari, presenilni, nezainteresirani i … pa jednostavno ne mogu. Dinosaurusi. … daljeJutarnji