Nedavno sam nešt kalkulirao i množio 10W x 24 sata x 365 dana i dobio 87,6 kWh kao godišnju potrošnju jednog routera/modema//WiFi/ATA uređaja. Po trenutnoj cijeni na HEP stranicama to košta cca 40 kn godišnje. Nije puno ali… eh… ali malo bolji laptop sa recimo 17" monitorom u radu troši skoro 100W pa kad bi ga držali upaljenog 24/7 to bi bila sasvim solidna cifra, o "običnom" stolnom kompu je teško pričati ali cifra ide preko 150W zavisno od toga što ima ispod haube pa plus monitori i tako to.
E sad si zamislite prostoriju punu routera ali malo jačih routera i servera i switcheva i sve to mrcine u rackovima, pa na sve to dodajte klima uređaje koji moraju održavati temperaturu u prostoriji i dobijete mjesečni račun od nekih 75.000 kn cool… i onda vam dignu cijenu struje 20% pa se cifra popne na 90.000 kuna… ehe… i onda si vi mislite. Ja sam si mislio ali nisam ništa pametno smislio ali ekipa iz AT&T-a je počela smišljati…
America’s leading telecommunications companies want more energy efficient equipment from telecom gear makers, said several chief technology officers attending last week’s NXTcomm trade show in Las Vegas.
The executives told Reuters that they were looking for better power management features in routers, switches, and other network equipment from suppliers like Cisco Systems and Nortel Networks. Energy efficiency has become a major concern due to the growing costs of maintaining ever-busier data networks, as well as skyrocketing energy prices.
“We’ve made it clear to them that we need breakthroughs in those areas,” commented AT&T CTO, John Donovan, estimating that the volume of internet traffic is growing at a staggering 60% per year. “We’re not going to go out and just buy features and capabilities without looking at the total cost of ownership and the environmental impacts.”
Najjednostavnije bi bilo dići cijene ali… eh… teško je to u ovoj branši izvesti osim da se svi dogovore. A da se "dogovore" nema šanse bez da se to stavi na papir kao neka odluka/ugovor o nenatjecanju, izbjegavanju nadmetanja, nadmetanju ili kako li se to već zove. Ma znate one ugovore između firmi. Što, ne znate? Ma znate, znate… to je ono što nekim stoji u ugovoru o tome da u slučaju odlaska iz firme ne bi smjeli raditi u istoj branši za konkurenciju i tako neke kerefeke u ugovorima. Ne znam, osobno ne obraćam pažnju na takve stvari ali su me neki upozorili da ima dosta takvih stvari po ugovorima.
Ima ekipe koja misli da je to štetno ne samo za zaposlenike koji ne mogu prelaziti izjedne fuirme u drugu i na taj način si povećavati plaću što se ovakvim člancima u ugovoru ubija u startu, nego da je štetno i za cijelu industriju. Takvi članci ugovora, mada ne znam da li su čak i u skladu s ustavom i odredbom o pravu na rad i da li možda zadiru i u neke ljudske slobode, pogoduju poslodavcima jer im osigurava smanjeni odljev stručnjaka i usporavanje rasta plaća (troškova) ali definitivno ne pašu niti zaposlenicima niti razvoju neke grane.
Non-compete pacts called bad for tech innovation
Employee non-compete agreements stifle tech startup development because they particularly hurt experienced, specialized workers
Employee non-compete agreements have stifled tech startup development in Massachusetts, where the pacts are aggressively enforced, but failed to hold back the IT industry boom in states like California, where they are mostly unenforceable, a panel at Harvard University concluded Thursday.
Non-compete agreements, which generally seek to prohibit workers who leave a company from taking a job with a competitor for a fixed period of time, don’t necessarily affect new graduates entering their first job, according to a panel consisting of venture capitalists, a Google executive and academics.
Kad se to spoji sa činjenicom da većina kompanija nema blage veze o tome kako organizirati fleksibilno radno vrijeme i prebaciti se na mjerenje produktivnosti umjesto na štopanje koliko je nečija guzica spojena sa radnim stolcem dobije se poprilično tmuran slika u kojoj nitko ništa u stvari ne dobija osim što manageri bez vizije dobivaju vrijeme da ostanu još koju godinu i provode jedini sistem upravljanja za koji su čuli jer … eh… a tko će sad pred penziju još i učiti tamo neke nove stvari. Bi se reklo da ih vrijeme nemilice gazi a njihov utjecaj na razvoj kompanija je sličan sidru od desetak tona.
Almost half of IT professionals believe the industry has not adapted itself to a flexible working culture, research has revealed.
A survey conducted by online recruitment provider http://www.theitjobboard.co.uk/ found that although 61.1 percent of IT professionals work flexible hours, almost half (45.2 per cent) feel this culture has not yet been accepted.
The survey classified flexible working as working from home, working less hours/part time, flexi-time and working a four and half day week.
Nearly one fifth (17.4 per cent) said they felt flexible working had a negative effect on their career progression, with several feeling employers saw them as less committed to their job because they were not in the office.
Ma nije to ništa čudno, nema dovoljno poltronizma u takvom sistemu pa to ti je… ali nije odna čudno da studenti vide IT posao kao nešto jezivo dosadno. Hm, pa svaki posao je dosadan ako se postavi naopako…
Undergraduates believe that despite offering good career prospects, IT is too boring
Sixty per cent of students studying subjects other than computer science say they would not enter the IT profession because they think it will be boring….
Ma glavno da s eima za struju, ostalo ćemo lako. :-))
Kako mjeriti produktivnost radnika?
Kako osigurati da stvarno rade, ne da pol vremena izgube, u ostalih pol naprave četvrtinu, a rok se približio?
Kako da jedan manager osmisli nešto za 20 ljudi, pa roditeljima je nemoguće to napraviti i za 1-2 djece?
Dosad sam doživio da ljudi predlaži isključivo stvari koje bi koristile njima, a poslodavac je u prošlosti spušio na “employee friendly” pristupu, pa sad puše i na hladno.
Kako da jedan manager osmisli nešto za 20 ljudi, pa roditeljima je nemoguće to napraviti i za 1-2 djece?
Ahm, daj mi objasni onda riječ “manager”… mislim čisto me zanima. :-)
Ljudi općenito nemaju pojma o upravljanju vlastitih resursa a kamo li tuđih. Počnimo od upravljanja vlastitim znanjem, vremenom i ostalim samoupravljanjem. Pogledajmo vrhunske sportaše, zar su oni došli do tog statusa tako da su trenirali sami? Moš si mislit! Sve dolazi iz pažljivog analiziranja i riješavanja problema.
Npr. sjećam se da sam u jednoj 70 godina staroj knjizi o optimizaciji u poslovanju čitao kako je jedan “optimizator” na zahtjev jedne građevinske kompanije koja je htjela uštedu u poslovanju izvršio ekonometriju postavljanja cigle od strane KV zidara. On je sa 10 ili 12 pokreta radnika optimizirao da radnik obavi svega 3 pokreta, znači ubrzao je rad 3X !!!
Pogledajmo kako naši uredski radnici rade na starom QWERTY sustavu koji je namijenjen upravo tome da se tipka sporije zbog tadašnjih mašina i pogledajmo DVORAK za koji kod nas ne postoji pravilna alternativa i vidjet ćemo koliko se novca baca kroz vjetar. Još kada plaćaš radnike za vrijeme a ne za učinak… blah onda te nije ni briga što sustav nije optimiziran.. ali svaka guzica danas koja 60% ne radi k. te košta energije (računala, hlađenje, uredski materijal, telefon koji se koristi masu puta u privatne svrhe.. ) ali u vremenu kada će bačva nafte ubrzo vrijediti i preko $400 nema više mjesta razbacivanju nego se svaka kap novca=energije mora pametno iskoristiti.
Možda malo krivi primjer sa tipkovnicom jer niti DVORAK, a niti Colemak nisu baš nešto za HR znakove ali to sad već ide u krajnost efikasnosti i moju staru tvrdnju da bi Engleski morao postati univerzalni jezik kao drugi jezik svima da se pojednostavi sve živo na ovom svijetu ali… eh… onda idu one rasprave da nije egleski najbolji pa ulete esperantisti pa svi ostali i na kraju opet imaš papzjaniju. Kad bi se gledala efikasnost nema zamjena za engleski ali hej… jebo efikasnost, idemo ja janjetinu, a sutra je praznik opet… jedva čekam da opet izračunaju koliko će se izgubiti zbog neradnog dana… :-)))